Nakon snimke ubijenih srna na Goliji, U Crnoj Gori mnogi postavljaju pitanje da li se država ne može ili ne želi obračunati s krivolovcima.
Snimci ubijenih srna na planini Golija kod Nikšića uznemirili su crnogorsku javnost i još jednom podsjetili na problem krivolova. Ekolozi i građani su ogorčeni zbog nepoštivanja zakona koji štiti plemenitu divljač. Postavljaju pitanje da li se država ne može ili ne želi obračunati s krivolovcima.
Snimci su obišli regiju i zaprepastili mnoge. U Crnoj Gori srne spadaju u plemenitu divljač zaštićenu zakonom. Prostorom na Goliji gdje su srne sa snimke pronađene upravlja lokalna lovačka organizacija. Njeni članovi već su optuživani za krivolov. Za ovaj slučaj tvrde da im je podmetnut, kako bi izgubili lovište.
"Ovo je sada vrlo indikativno, da se odjednom na jednom mjestu, lokalitetu, našlo toliko materijalnih dokaza, pet srnećih koža, tri srneće glave", kaže Radoman Jokić iz Lovačke organizacije "Dr. Zoran Kesler".
"Sumnjamo da se radi o podmetanju, da bi se dugogodišnji rad organizacije 'Zoran Kesler' omalovažio", dodaje Jokić.
"Za ubistvo srne počinioca sljeduje kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. I pored brojnih slučajeva krivolova, niko nikad nije dobio maksimalnu kaznu", javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović.
Dok se čeka nalaz istrage, za krivolov na Goliji su podignute krivične prijave protiv nepoznatih osoba. To je jedino što država u ovom trenutku može, tvrdi nadležni ministar.
'Nepostojanje vizije'
"Ministarstvo poljoprivrede nije zaduženo za krivolov, niti odgovara za krivolov. Ministarstvo je zaduženo da donese zakone, propise, uredbe, a onda su svi ostali dužni da ih poštuju", kaže Petar Ivanović, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Ovakav stav države i loše gospodarenje prirodom su glavni uzrok što krivolov u Crnoj Gori cvjeta, upozoravaju ekolozi.
"Nepostojanje vizije šta uraditi sa tim prirodnim resursom ostavlja mogućnost ljudima koji nisu dobronamjerni da koriste rupe u zakonu zarad privatnog interesa", kaže Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta Ozon.
Od 31 lovišta u Crnoj Gori država je više od polovinu dala privatnim udruženjima na desetogodišnje korištenje. Njima je tako ostavljeno i da love i da se brinu o lovištu, da praktično kontroliraju sami sebe.
"Oni daju svoj maksimum u nekakvoj svojoj organizaciji, ali to već pokazuje kako to nije dovoljno. Ovdje je veliko pitanje da li je ovo dobar model", objašnjava glavni inspektor za lovstvo Alija Bralić.
Pitanje na koje još niko od nadležnih ne daje odgovor je i to da li je 11 inspektora zaduženih ne samo za lovstvo, već i šumarstvo, dovoljno da pokrije cijeli teritorij države.
Nema komentara:
Objavi komentar